Pravilna suplementacija vitaminom D
Šta je vitamin D?
Vitamin D (kalciferol) pripada grupi vitamina koji su topivi u mastima. Zbog širokog spektra djelovanja na organizam, vitamin D nalikuje hormonu; odnosno, vitamin D je prohormon s nekoliko aktivnih metabolita koji djeluju kao hormoni.
Kako se stvara vitamin D?
Dva su načina sinteze vitamina D. Jedan je preko kože uz pomoć ultravioletnog zračenja, a drugi je putem ishrane ili suplementacije preparatima vitamina D. Oko 80% tjelesnih potreba za vitaminom D, ovisno o razini pigmentacije kože koja upija UV svjetlo i stupnju izloženosti suncu, može se proizvesti u organizmu. U jetri i bubrezima dolazi do transformacije neaktivnog oblika vitamina D u aktivni oblik. Zbog toga su zdrava jetra i zdravi bubrezi nužni za optimalan metabolizam vitamina D.
Koja je uloga vitamina D?
Glavna uloga vitamina D je reguliranje metabolizma kostiju te homeostaze kalcija i fosfora. Tokom posljednjih nekoliko desetljeća proučavana je važnost vitamina D u “ne-koštanim aktivnostima”, uključujući ulogu vitamina D u autoimunim bolestima, metaboličkom sindromu, kardiovaskularnim bolestima, karcinomima i mortalitetu. Nedavni dokazi pokazali su povezanost između niskog statusa vitamina D i autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa, sistemskog eritematoznog lupusa, sistemske skleroze, dijabetesa melitusa tipa 1, multiple skleroze, upalnih bolesti crijeva i autoimunih bolesti štitnjače.
Koji su simptomi nedostatka vitamina D?
Ozbiljan nedostatak vitamina D kod djece uzrokuje rahitis. Simptomi rahitisa uključuju nepravilan rast kostiju, slabost mišića, bol u kostima i deformacije zglobova. Djeca s blagim nedostatkom vitamina mogu imati samo slabost i bolove u mišićima. Nedostatak vitamina D nije toliko očit kod odraslih. Znakovi i simptomi mogu uključivati umor, bol u kostima, slabost mišića, bolove u mišićima ili grčeve u mišićima te promjene raspoloženja poput depresije. Međutim, nedostatak vitamina D može biti bez ikakvih simptoma.
Koje su dnevne potrebe za vitaminom D?
Koncentraciju vitamina D u organizmu određuju brojni faktori kao što su izloženost suncu, tip kože, prehrambene navike i posebna stanja organizma (npr. trudnoća, postmenopauza, crijevne bolesti). Smatra se da je izlaganje kože suncu 10-15 minuta dvaput nedeljno dovoljno da se osiguraju adekvatne količine vitamina D.
Preporučene količine, u međunarodnim jedinicama (IU), su:
- Od rođenja do 12 mjeseci: 400 IU
- Djeca 1-13 godina: 600 IU
- Tinejdžeri 14-18 godina: 600 IU
- Odrasli 19-70 godina: 600 IU
- Odrasli od 71 godine i stariji: 800 IU
- Trudnice i dojilje: 600 IU
Količina vitamina D u pojedinim namirnicama
Koje osobe imaju rizik za nedostatak vitamina D?
Pod povećanim rizikom su osobe koje uzimaju lijekove koji ubrzavaju metabolizam vitamina D (npr. antiepileptici, ketokonazol), hospitalizirani, nepokretni, osobe s pojačanom pigmentacijom kože, osobe s ograničenom učinkovitošću izloženosti suncu zbog zaštitne odjeće ili dosljedne upotrebe zaštitnih sredstava za sunčanje, te osobe s osteoporozom, hiperparatireozom, malapsorpcijom, uključujući upalne bolesti crijeva i celijakiju.
Posebno bih htio naglasiti gojaznost kao rizični faktor za nedostatak vitamina D. Budući da je vitamin D topiv u mastima, naše tijelo ga vrlo uspješno skladišti u masnom tkivu i u jetri. Kod osoba koje pate od pretilosti i povećanog udjela masnog tkiva u organizmu, prevelika količina vitamina D se nakuplja u masnom tkivu, što dovodi do manjka vitamina D u krvi, i posljedično do hipovitaminoze vitamina D.
Koja hrana je bogata vitaminom D?
- Mlijeko, sok od naranče ili jogurt s dodatkom vitamina D
- Losos ili skuša
- Konzervirana tuna
- Žitarice s dodatkom vitamina D
- Ulje jetre bakalara
- Goveđa jetra
- Sir
- Gljive
- Žumanjci
Koja je optimalna koncentracija vitamina D?
Koncentracija vitamina D procjenjuje se mjerenjem koncentracije 25-hidroksivitamina D (25[OH]D ili kalcidiol) iz krvi.
- Dostatnost vitamina D definira se kao koncentracija vitamina D ≥20 ng/mL (50 nmol/L)
- Nedostatak vitamina D definira se kao koncentracija vitamina D od 12 do <20 ng/mL (30 do 50 nmol/L)
- Manjak vitamina D definira se kao razina vitamina D <12 ng/mL (30 nmol/L)
- “Rizik” od toksičnosti vitamina D definiran je kao razina vitamina D >100 ng/mL (>250 nmol/L) kod odraslih osoba koje unose značajne količine kalcija
Kako pravilno vršimo suplementaciju vitaminom D?
Pacijente s vrijednostima vitamina D <12 ng/mL (30 nmol/L) obično liječimo s 25.000 do 50.000 IU vitamina D2 ili D3 oralno jednom sedmično tijekom šest do osam sedmica, a zatim 800 IU vitamina D2 ili D3 dnevno nakon toga. Nakon tri mjeseca ponovimo nalaz vitamina D.
Za osobe s razinom vitamina D u serumu od 12 do <20 ng/mL, u početku unosimo 800 do 1.000 IU (20 do 25 mikrograma) dnevno. Nakon tri mjeseca ponovimo nalaz vitamina D.
Za osobe sa serumskom razinom vitamina D od ≥20 do 30 ng/mL (50 do 75 nmol/L), 600 do 800 jedinica vitamina D2 ili D3 dnevno može biti dovoljno za održavanje razine u ciljnom rasponu.
Imate pitanje u vezi članka?
Popunite kratku kontakt formu i očekujte moj odgovor. Konsultacije na ovu temu su moguće do 24.12.2024.
