Značaj pravilne ishrane trudnica

Zdrav način prehrane tokom trudnoće potiče rast i razvoj fetusa i povezuje se s manjim rizicima od komplikacija u trudnoći. Nezdravi obrasci prehrane, pothranjenost i prekomjerna prehrana povezani su s nepovoljnim ishodima kod majke, trudnoće i djeteta, uključujući pobačaj, kongenitalne anomalije, hipertenziju u trudnoći, gestacijski dijabetes, prijevremeni porod, malo novorođenče za gestacijsku dob i suboptimalni neurokognitivni razvoj. Stoga je važno procijeniti i pratiti majčinu prehranu i prije i tokom trudnoće, te kada je potrebno, unijeti promjene kako bi se poboljšala majčina ishrana. Fetalni rast i razvoj tokom trudnoće zahtijeva fiziološku prilagodbu majke i promjenu prehrambenih potreba. Tokom trudnoće dolazi do niza fizioloških i razvojnih promjena koje podržavaju fetus od začeća do rođenja. Adekvatan unos makronutrijenata i mikronutrijenata kod majke potiče normalan razvoj embrija i fetusa.

Fiziološki porast težine u trudnoći

U prosjeku, fiziološki dobitak na težini tokom trudnoće raspoređen je na sljedeći način:

• Fetus – 3,2 do 3,6 kg
• Zalihe masti – 2,7 do 3,6 kg
• Povećan volumen krvi – 1,4 do 1,8 kg
• Povećan volumen ekstravaskularne tekućine – 0,9 do 1,4 kg
• Amnionska tekućina – 0,9 kg
• Povećanje grudi – 0,45 do 1,4 kg
• Hipertrofija maternice – 0,9 kg
• Placenta – 0,7 kg

Optimalan porast težine u trudnoći

Prvi korak u procjeni koliko kilograma trudnica smije dobiti je izračunavanje njenog pretporođajnog BMI (Body Mass Index), koji predstavlja odnos težine i visine tijela te se može koristiti kao statistička mjera uhranjenosti. Preporuke su sljedeće:

• BMI < 18,5 kg/m² (pothranjenost) – Povećanje tjelesne težine tokom trudnoće 12,5 do 18,0 kg
• BMI 18,5 do 24,9 kg/m² (normalna težina) – Povećanje tjelesne težine tokom trudnoće 11,5 do 16,0 kg
• BMI 25,0 do 29,9 kg/m² (prekomjerna tjelesna težina) – Povećanje tjelesne težine tokom trudnoće 7,0 do 11,5 kg
• BMI 30,0 do 34,9 kg/m² (gojaznost stepen 1) – Povećanje tjelesne težine tokom trudnoće 2 do 6,0 kg
• BMI preko 35 kg/m² (gojaznost stepen 2) – Gubitak na težini ili dobitak 0-4 kg

Što se tiče prirasta tjelesne težine po trimestrima trudnoće, u prvom trimestru ne bi trebalo doći do značajnog povećanja težine. U drugom i trećem trimestru, prirast u tjelesnoj težini je za one s normalnom pretporođajnom tjelesnom težinom do 0,5 kg sedmično, a za one s prekomjernom tjelesnom težinom do 300 grama sedmično.

Izrada jelovnika

Na osnovu BMI te trimestra trudnoće pravimo optimalan jelovnik za trudnice. Ukupna količina energije koju trudnica unosi hranom u prvom trimestru je ista kao i u vrijeme prije trudnoće. U drugom i trećem trimestru, procijenjena dnevna potreba za energijom izračunava se na temelju dobi, visine, težine prije trudnoće, sedmice trudnoće, razine aktivnosti i faktora dodatnih kalorija. Faktor dodatnih kalorija u trudnoći razlikuje se prema indeksu tjelesne mase prije trudnoće (BMI). To je +300 kcal/dan za preniski BMI, +200 kcal/dan za normalan BMI, +150 kcal/dan za prekomjernu tjelesnu masu i –50 kcal/dan za pretili BMI.

Ukupnu količinu energije koju trudnica unese svakog dana potrebno je rasporediti na optimalni odnos makronutrijenata (proteini, ugljikohidrati, masnoće), vodeći računa da namirnice koje trudnice koriste sadrže prijeko potrebne mikronutrijente (minerale, vitamine).

Proteini               

Potrebe za proteinima tokom drugog i trećeg trimestra trudnoće iznose oko 71 g (1,1 g/kg/dan). Povećanje unosa proteina trebalo bi biti proporcionalno ukupnim kalorijama, budući da postotak kalorija iz proteina ostaje na 10 do 35% ukupnih kcal za trudnice. Zdravi izvori proteina uključuju nemasno meso, perad i jaja, plodove mora, grah, grašak, leću, orašaste plodove, sjemenke i proizvode od soje. Mesne prerađevine se ne preporučuju.

Ugljikohidrati i vlakna

Potrebe za ugljikohidratima tokom trudnoće iznose oko 175 g/dan. Dijetetske smjernice preporučuju da 45 do 65 posto ukupnog dnevnog unosa kalorija dolazi iz ugljikohidrata, budući da je povećanje potreba za ugljikohidratima proporcionalno povećanju kalorijskih potreba u trudnoći.

Preporučeni unos vlakana u trudnoći iznosi 28 do 36 g/dan. Adekvatni unos tekućine može pomoći u prevenciji ili smanjenju zatvora. Visok unos vlakana također može imati povoljne učinke na razinu glukoze u krvi. Fokus bi trebao biti na konzumiranju nekoliko porcija voća, povrća i cjelovitih žitarica. Visoko prerađene ugljikohidrate treba svesti na najmanju moguću mjeru kako bi se lakše upravljalo debljanjem i izbjegle visoke razine glukoze u krvi nakon obroka, osobito kod onih s dijabetesom ili onih koji imaju visok rizik od dijabetesa.

Masti

Dijetetske smjernice postavljaju dnevne prehrambene ciljeve za trudnice: 20 do 35 posto ukupnog energetskog unosa iz masti, manje od 10 posto ukupne energije iz zasićenih masti, te dnevne ciljeve za esencijalne masne kiseline od 13 g linoleinske kiseline i 1,4 g linolenske kiseline.

Otprilike 75 posto trudnica premašuje preporučenu granicu za zasićene masnoće (one iz životinjskih proizvoda kao što su meso i mliječni proizvodi te kokosovo i palmino ulje), što može imati negativne metaboličke posljedice. Preporučuje se konzumacija zdravih masti i ograničavanje zasićenih masti. Obrasci prehrane koji osiguravaju zdrav profil masti u skladu s dijetetskim smjernicama sadrže masti biljnog porijekla, poput maslinovog ulja i orašastih plodova, te dva do tri obroka ribe sedmično.

Mikronutrijenti

Potrebe za većinom mikronutrijenata rastu tokom trudnoće. Potrebe za nekoliko hranjivih tvari (kalcij, magnezij, fosfor, kalij, cink i vitamini A, C i K) razlikuju se ovisno o dobi majke.

U idealnom slučaju, sve ili većinu mikronutrijenata može se unijeti pravilno izbalansiranom prehranom. Međutim, neki mikronutrijenti, kao što su kalcij, vitamin D, kalij, vlakna, folna kiselina, željezo, jod i kolin, često se nedovoljno konzumiraju te je potrebna suplementacija.

Preporučene namirnice za trudnice:

• Povrće svih vrsta: tamnozeleno, crveno i narančasto povrće; grah, grašak i leća; škrobno povrće
• Voće, posebno cijelovito voće (izbjegavati cijeđenje i blendanje voća)
• Žitarice, od kojih barem polovica treba biti cjelovita
• Mliječni proizvodi, uključujući mlijeko bez masti ili s niskim udjelom masnoće, jogurt i sir, i/ili verzije bez laktoze, obogaćena sojina pića i jogurt kao alternative
• Hrana bogata proteinima, uključujući nemasno meso, perad i jaja; plodove mora; grah, grašak i leću; orašaste plodove, sjemenke i proizvode od soje
• Zdrave masnoće, uključujući biljna ulja i ulja u hrani, kao što su plodovi mora i orašasti plodovi (ali ne tropska ulja, koja su bogata zasićenim masnim kiselinama)

Hrana koju trudnice trebaju izbjegavati:

Izbjegavajte određene vrste ribe i sve oblike alkohola. Također biste trebali ograničiti količinu kofeina u svojoj prehrani i posavjetovati se sa svojim ljekarom prije uzimanja biljnih proizvoda.

• Riba s visokim sadržajem žive – Nemojte jesti vrste ribe koje bi mogle imati puno žive u sebi. To uključuje morskog psa, sabljarku i kraljevsku skušu. Živa je metal koji može spriječiti normalan razvoj bebinog mozga.
• Alkohol – Potpuno izbjegavajte alkohol. Čak i male količine alkohola mogu naškoditi bebi.
• Kofein – Ograničite unos kofeina tako da ne pijete više od jedne ili dvije šoljice kafe svaki dan. Čaj i kola također sadrže kofein, ali u manjoj količini.
• Slatka pića – Izbjegavajte ili ograničite pića s puno šećera, poput gaziranih i sportskih pića.
• Biljni proizvodi – Posavjetujte se sa svojim ljekarom ili medicinskom sestrom prije upotrebe biljnih proizvoda. Neki biljni čajevi možda nisu sigurni za korištenje u trudnoći.
• Proizvodi od kanabisa – Iako su jestivi proizvodi od kanabisa legalni na nekim mjestima, većina ljekara i medicinskih sestara preporučuje da ih se izbjegava tokom trudnoće. Kao i kod pušenja marihuane, konzumacija proizvoda koji sadrže kanabis može uzrokovati probleme za bebu, bilo pri rođenju ili kasnije u životu.

Idealno bi bilo da se nutritivni status inicijalno procjenjuje prije trudnoće, tako da promjene u prehrani za optimizaciju zdravlja majke i djeteta mogu započeti znatno prije začeća. Nutricionistička procjena i savjetovanje trebaju se nastaviti tokom trudnoće i dojenja. Tamo gdje su dostupni, ove aktivnosti najbolje se izvode pomoću timskog pristupa, koji uključuje ginekologa, endokrinologa i savjetnika za prehranu koji ima iskustva s ishranom u trudnoći.